MARIJA GORICA
Općina Marija Gorica nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Pretežno je brdovito područje. Manji nizinski dio općine sa zapadne strane izlazi na rijeku Sutlu, koja ujedno označava graničnu liniju između Hrvatske i Slovenije. Na jugoistočnoj strani graniči s općinom Brdovec, sjeveroistočno s općinom Pušća, a sjeverno s općinom Dubravica. Najviše geografske točke cijelog područja su brdo Kipišće, nadmorske visina 312 m, te Lipa 297 m. Značajno je i brdo Sveti Križ s nadmorskom visinom od 310 m, tzv. Svetokriški vidikovac. Na istoku svojim impozantnim izgledom dominira Medvednica, a na sjeveru pogled seže sve do Maceljskog gorja. Okrenemo li se prema zapadu, pred nama se prostire slovenska dolina rijeke Sutle i Save, grad Brežice, Krško, te Slovensko gorje, a vidik seže sve do snježnih vrhova Alpa. Cestovno i željeznički općina je povezana s gradom Zagrebom od kojeg je udaljena 26 km.
Destinacije
Praslon iz Marije Gorice
– grb općine Marija Gorica oslikan je prikazom čudnog stvorenja – praslona, znanstveno pripisanog obliku Dinotherium giganteum KAUP.
Otkrića raznih čudnih pronalazaka obilježavaju prošlost mnogih europskih gradova, a otkriće okamenjenih kostiju, kljova ili rogovlja stvorilo je legende o prapočecima i postanku mnogih mjesta. Znanstveno tumačenje takvih okamina uzdiglo je paleontologiju kao znanstvenu disciplinu, a upravo su europska otkrića dinoterija stvorila mit o tim zagonetnim i strašnim sisavcima geološke prošlosti.
Prvo otkriće praslona Dinotherium u Hrvatskoj zbilo se baš u Mariji Gorici. Tu su još početkom 20. stoljeća u nazočnosti kapelana G. Habeka i učitelja J. Župana pronađeni fosilni ostaci te divovske životinje. Nađeno je šest zubi, tri iz gornje i tri iz donje čeljusti, te još nekoliko neodredivih kosti i zub donje čeljusti Rhinocerosa, nosoroga.
