Zanimljivosti i atrakcije Zagrebačkoga kraja

JESTE LI ZNALI ?
  • da je Charlie Chaplin je 1932. na putu iz Beča u Trst stao u svratištu Vila Horvat, u središtu sela Plešivica. Tu je prenoćio, jeo piletinu u umaku i pio lokalno vino. I plesačica Isadora Duncan bila je gošća ovog plešivičkog pansiona, ugaslog početkom 2. svjetskog rata.
  • da je skladatelj Ferdo Livadić primao je u svome dvorcu u Samoboru najistaknutije ilirce i umjetnike svoga doba, pa mu je 1846., za posjeta Zagrebu, u goste došao slavni skladatelj Franz Liszt, a možda su i zasvirali zajedno.
  • da Marija Gorica na grbu ima slona, a riječ je o praslonu zvanom Deinotherium, izumrlom prije više milijuna godina. Fosilni ostaci pretka današnjeg slona pronađeni su na području ove male općine početkom 20. stoljeća.
  • da je Cret u okolici Zaprešića jedna je od tek nekoliko lokacija u Hrvatskoj na kojima uspijeva okruglolisna rosika, rijetka i dragocjena biljka mesožderka.
  • da je nakon Uskočkog rata između Austrije i Venecije početkom 17. stoljeća, potpisanim mirom određeno da se uskočke lađe spale, a uskoci iz Senja presele u unutrašnjost. Tako se dio njih naselio i na Žumberak, pa se u starim dokumentima ovaj kraj, na njemačkom, naziva Uskokengebirge – Uskočke planine. Mleci su ih zvali Scochi, pa tako u Žumberku i danas postoji selo Skoki. Uskoci su prešli u grkokatolike pa zbog toga na Žumberku, uz katoličke crkve, postoje i grkokatoličke.
  • da je nesretnom Titanicu plovilo 30 hrvatskih iseljenika, među njima i Stjepan Turčin iz sela Bratina kraj Pisarovine. Zato je tu spomen-kuća „Titanic 100“, koju je uredila istoimena udruga proučavatelja slavnog brodoloma.
  • da je prvi planinarski izlet u Hrvatskoj bila je „laznja“ Hrvatskog planinarskog društva u Samoborsko gorje, na Oštrc i Plešivicu, 17. svibnja 1875. godine. U to vrijeme takav je izlet u Samoborsko gorje bio ozbiljan podvig. 
  • da se kornjača podno zidina staroga grada Samobora prema legendi, spuštala u grad svake sedme godine, a gospodari grada morali su joj dati dijete od 7 godina koje bi ona progutala. Međutim, dogodilo se da gospodari grada nisu više imali sedmogodišnjeg djeteta osim vlastitog. Što se više bližio čas da kornjača dođe po dijete, to su više očajavali. U tom su se očaju, zajedno sa stanovnicima mjesta, stali moliti bogu da im spasi dijete. On je uslišao molbe te okamenio kornjaču a dijete je bilo spašeno, kamena gromada koja svojim oblikom podsjeća na veliku okamenjenu kornjaču. 
  • da je Barbara Celjska (1392.-1451.), u predaji poznatija kao Crna Kraljica, bila je gospodarica Staroga grada Samobora. Na glasu kao zla i okrutna žena, bavila se alkemijom, a o njoj su pisali europski alkemičari Johann von Laaz i Bazilije Valentin.
  • da je utvrda Stari grad Samobor podignuta je na živoj stijeni u 13. stoljeću. Pisac August Šenoa spominje ga u romanu „Zlatarevo zlato“, a početne scene filma „Božji oklop“ sa Jackiejem Chanom iz 1987. godine snimane su upravo na njegovim ruševinama.
  • da je Sv. Martin jedan od omiljenih europskih svetaca, a svoj trag ostavio je i na templarskoj crkvi sv. Martina u Dugom  Selu. I to u obliku stilizirane „Stope sv. Martina“, čime je Dugo Selo postalo prvo mjesto u Hrvatskoj na međunarodnoj hodočasničkoj ruti s polazištem iz francuskoga grada Toursa.
  • da se u Ivanić-Gradu već četvrti naraštaj obitelji Kruh Vuk bavi tradicionalnim opančarskim obrtom. Opanci se danas više ne nose, osim kao dio narodne nošnje, a umijeće izrade registrirano je kao nematerijalna kulturna baština.
  • da je naftalan - jedinstveno ljekovito blago iz dubina učinilo Specijalnu bolnicu poznatom u Europi i šire. Naftalan, po kome je lječilište dobilo ime, je specifična vrsta ljekovite nafte, poznat od davnina kao prirodni ljekoviti saveznik u očuvanju zdravlja i sprečavanju bolesti. Osim što je vrijedan, naftalan je i izrazito rijedak, pravi prirodni fenomen. Toliki da postoje samo dva nalazišta u svijetu – u Azerbajdžanu i u Hrvatskoj. Prve podatke o ljekovitosti naftalana zabilježio je poznati svjetski putnik Marco Polo u još 13. stoljeću.
  •  da kad arheolozima spomenete Budinjak, pomislit će na poseban tip brončane kacige iz željeznog doba. Arheološko nalazište na području Žumberka stoji na ostacima pretpovijesnog naselja s grobljem, a najvrijedniji nalaz upravo je kaciga iz kneževskog humka, nazvana po obližnjem mjestašcu Budinjaku.
  • da iz krašićkog kraja potječu bl. Alojzije Stepinac, kardinal Franjo Kuharić (rođen u Pribiću), biskup Juraj Jezerinac (rođen u Prekrižju), biskup Josip Mrzljak i niz ostalih crkvenih veledostojnika, s toga ovaj kraj s pravom možemo nazvati mjestom molitve, mira, hodočasničko mjesto i nadasve značajno rodno i smrtno mjesto blaženika Alojzija Stepinca - Dolina kardinala
  • da je Prva međunarodna automobilska utrka na području Hrvatske organizirana je 16. svibnja 1926. na relaciji Plješivica – Samobor – Plješivica pred 2,000 gledatelja. U Samoboru je izgrađen i prvi teniski teren u Hrvatskoj, još 1890. godine, na posjedu grofa Maksa Montecuccolija.
  • da je kojnača tramvaj kojeg su vukli konji, a koji je od 1907. do 1937. godine prevozio putnike i teret po Velikoj Gorici. Tramvajska je pruga bila dugačka osam kilometara i protezala se od Novog Čiča, sela jugozapadno od Velike Gorice, preko središta Velike Gorice do željezničkog kolodvorau Gradićima. 
  • da je podgutnica – crveni rubac koji su turopoljske djevojke vezivale mladićima pod vratom (gutom) prije odlaska u vojnu službu i da se smatra pretečom kravate. Rubac svezan a la Croate (na hrvatski način) prepoznat je na našim vojnicima u 17. stoljeću u Parizu i po Hrvatima nazvan kravata.
  • da Vrata od krča predstavljaju jedinstveni spomenik ljudskom radu, podignut u šumi zvanoj Turopoljski lug. Šume su donosile veliki prihod Plemenitoj općini turopoljskoj, tako da su bile brižno čuvane i održavane, ali Turopoljci su bili prisiljeni krčiti šumu kako bi stvorili više obradive površine i prostora za livade. Nakon jednog takvog krčenja u Turopoljskom lugu koje je trajalo od 1774. do 1779. godine, zemlja je podijeljena na 1600 jednakih parcela prema ovlaštenim pravima. U čast ovom zajedničkom uspjehu na granici krčevine i ostatka šume Turopoljci su podigli tzv. "Vrata od krča" - dva drvena stupa preko kojih je pružena velika greda. Za vrijeme velike poplave 1914. godine vrata su srušena. Ponovo su obnovljena i postavljena 1916. godine.
  • da je turopoljska svinja jedna od najstarijih izvornih pasmina svinja koja se u pisanim dokumentima spominje već 1352. godine. Njen život oblikovale su hrastove šume Turopolja u kojima se svinje vode na žirovanje odnosno ishranu žirom, a zbog ekološkog uzgoja i danas njeno meso je posebne kvalitete.
  • da je Turopolje je nadaleko znano po svojoj drvenoj arhitekturi. Svjetovna i sakralna drvena arhitektura ima ista svojstva, korišteni su isti elementi i materijali, a primjenjivan je rustikalan način obrade. Drvena kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki najatraktivniji je i najreprezentativniji primjer.
  • da je Arheološko nalazište Andautonija (Šćitarjevo) starorimsko naselje i municipij u blizini rijeke Save na mjestu današnjega sela Šćitarjevo u blizini Velike Gorice. Tu rimsku naseobinu osnovali su Rimljani u 1. stoljeću poslije Krista na tadašnjem toku rijeke Save, te je do kraja 4. stoljeća bila glavno upravno, političko i kulturno središte tog dijela Panonije
  • da je Mlin i mlinarova Iža sagrađena uz mlin na potoku Draga originalna je mlinareva kuća u kakvoj je nekada živjela mlinareva obitelj i ima sve tradicionalne elemente koje je jedna ovakva kuća imala od kojih su neki stari i preko stotinu godina (ložište krušne peći, slike, ormar, postelja…) 
  • da je najvrednija prirodna baština Jastrebarskog i okolice svakako ornitološki rezervat Crna Mlaka, proglašena 1980. godine specijalnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. Rezervat je uvršten u popis Ramsarske konvencije i u projekt Ornitološki rezervati važnih područja u Europi IBA. Svojevrsni zaštitni znak Crne Mlake je patka njorka. Tijekom ljeta i rane jeseni najveće okupljalište te vrste pataka u srednjoj Europi je upravo Crna Mlaka – okupi ih se i do pet tisuća. 
  • da je Bačvarska zbirka obitelji Golub proglašena kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a sastoji se od mnogih bačvarskih alata, barrique bačvi, brenti, vedra, lakomica, okruglih i ovalnih bačvi, koje su rezultat posebnog truda da se održe ova vrlo vrijedna tradicionalna znanja. Stari alati te proces izrade bačve moguće je vidjeti u bačvarskoj zbirci u centru Jastrebarskog. 
  • da je prvi hrvatski električkni automobil Concept One proizveden u Svetoj Nedelji. Hrvatska tvrtka  za proizvodnju vrhunskih električkih vozila Rimac Automobili osnovana je 2009. godine sa sjedištem u Svetoj Nedelji. Uz prvi električni automobil tvrtka proizvodi i električne bicikle. Tvrtka posjetiteljima nudi mogućnost razgledavanja električnog automobila i električnih bicikala te probne vožnje.
  • da je Grgosovu špilja okrio Josip Grgos, koji je - konapajući kamenje za gašenje vapna 1973. godine. Bogatstvo sigama - stalaktitima i stalagmitima pridonijelo je da Grgosova špilja, po mnogima najljepša špilja sjeverozapadne Hrvatske, već 1974. bude proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.
  • da se u Botaničkom vrt Suban može pronaći raznoliko bilje, čak i iz mediteranskog podneblja … i da je to sada već cijeli herbarij s preko dvije stotine vrsta cvjetova sa svih strana svijeta.
  • da su gradovi Samobor i Zaprešić udaljeni su međusobno 15-ak kilometara, a u današnje vrijeme taj put automobilom može vam prikratiti jedno neuobičajeno i staromodno prijevozno sredstvo – riječna skela. Iako ovaj način prelaska rijeke pripada nekim drugim vremenima, zapravo je praktičan, pomalo i romantičan, a svakako jedno zanimljivo iskustvo.
  • da se u Zelinskoj gori, oko 5 kilometara od Svetog Ivana Zeline, nalazi kamena utvrda Zelingrad i uubraja se u značajne srednjovjekovne burgove šire okolice Zagreba. U vlasništvu je i pod upravom Muzeja Sveti Ivan Zelina.
  • da je Muzej Marton  prvi privatni muzej u Hrvatskoj. Osnovao ga je 2003. godine Veljko Marton kako bi javnosti omogućio pristup vlastitoj zbirci umjetnina. U muzeju je trenutno izloženo više od 1000 umjetničkih djela i predmeta primijenjene umjetnosti, nastalih na području srednje i zapadne Europe te Rusije, uglavnom u razdoblju između 1750. i 1850. godine.
  • da se svega pet kilometara sjeverozapadno od Samobora, u Rudama nalazi se prvi rudarski muzej na otvorenom u Hrvatskoj - Rudnik sv. Barbara, i jedan je od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza. Ni danas se pouzdano ne zna kada se počelo rudariti u Rudama, ali po nekim podacima, kao i po starim rudarskim radovima prepoznatljivim po uskim i niskim hodnicima rađenim bez korištenja baruta, može se zaključiti da se ovdje radilo već u srednjem vijeku, a možda i u doba Rimljana.
  • da je Selo roda u Donjoj Kupčini - atrakcija u kojem su gnijezda bijelih roda koja po broju među vodećim u Hrvatskoj.
  • da Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću čine jedinstveni primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Ovaj spomenik kulturno-povijesne baštine izgrađen je oko 1611.godine, a kroz godine je promijenio brojne vlasnike: obitelji Zrinski, Festetić, Čikulin, Erdödy te Sermage. Posljednji vlasnici kompleksa bili su plemićka obitelj Jelačić od 1851. godine kada ga je za 175.000 srebrnih forinti kupio ban Jelačić. U njegovom vlasništvu dvorac je temeljito preuređen i nadograđen.
  • da je Dvorac Lužnica koji je u posjedu je sestara milosrdnica, jednokatni dvorac koji je nastao na položaju nekadašnjeg kaštela. Strukturalna se zasebnost dvorca ističe kroz arhitektonski pothvat ugaonim kulama koje su cilindričnog oblika, postavljene na vanjskim uglovima i predstavljaju baroknu obradu renesansnog motiva. Prekrasan park koji se prostire okolo dvorca je proglašen zaštićenim prostorom u kategoriji Spomenika parkovne arhitekture, a čine engleski perivoj i jezero, šumarci i šetnice…
  • da je Marija Jurić Zagorka, popularna i važna književnica prve polovine 20. stoljeća, prva profesionalna hrvatska novinarka, a danas i feministička ikona, rođena je u selu Negovec kraj grada Vrbovca
  • da je Milka Trnina rođena u Vezišću, u današnjoj općini Križ kraj Ivanić-Grada, a u uspješnoj karijeri nastupala je u najvećim svjetskim opernim kućama. 
  • da je prigorski sin, rođen u Adamovcu, Dragutin Domjanić, najpoznatiji nam je kao autor antologijske pjesme Fala. Velik majstor stiha, pjesme je pisao isključivo na svome rodnome kajkavskom narječju i ostavio dubok trag u modernoj hrvatskoj lirici. Lokalno kulturno-umjetničko društvo nazvano je po njemu, a posvećene su mu tradicionalne manifestacije Domjanićeve noći i Recital suvremenog kajkavskog pjesništva.
  • Kad vidite vatrogasce kako hitaju nekome u pomoć, sjetite se da to možemo zahvaliti Đuri Deželići, svestrani velikan rođen u Ivanić-Gradu bio je književnik i publicist, ali i revan javni službenik te  osnivač vatrogasne službe u Hrvatskoj
  • Selo Oplaznik kraj Marije Gorice rodno je mjesto poznatog hrvatskog književnika Ante Kovačića čiji je roman „U registraturi“ obavezna lektira. 
  • da je Josip Jelačić, nacionalni junak, najslavniji hrvatski ban i vojskovođa rođen je u velikaškoj obitelji u Petrovaradinu, no neraskidivo je vezan uz Zaprešić, odnosno velikaški kompleks Novi dvori. 
  • Hrvatskog bana i pjesnika Petara Zrinskog pamtimo kao tragičnog sudionika Zrinsko-frankopanske urote. Malo tko zna da je rođen u Vrbovcu. Kao mlad bio je kapetan žumberačkih uskoka, s kojima je ratovao po Europi u Tridestogodišnjem ratu, da bi poslije postao proslavljeni vojskovođa u borbama protiv Osmanlija. 
  • Medičarski obrt – sjeverna Hrvatska da je ovaj slatki mali ukras naš predstavnik na UNESCO-ovu Popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva? Izrađuju ga medičari, koji uz to proizvode i svijeće, medenjake te pića gvirc i medicu. Na području Zagrebačke županije nekoliko je vrijednih medičarskih obrta koje možete obići i pobliže upoznati njihovu tradiciju
  • Dok većinu ostalih zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobra s područja zagrebačkog zelenog prstena možete opipati, donjosutlansku ikavicu morate čuti, i prilično je rijetka, pa i neobična pojava. Iako je broj kajkavaca koji govore ikavštinom i veći, donjosutlanski dijalekt potpuno je specifičan. Objašnjenje odakle ikavica uz rijeku Sutlu leži u povijesnim prilikama – veći broj čakavaca doselio se u 16. stoljeću bježeći pred Turcima i s vremenom su prihvatili lokalni način govora, no i zadržali nešto od materinskog dijalekta. Danas taj spoj živi na području Brdovca, Marije Gorice, dijela Pušće i rubnog dijela Dubravice.
  • da turopoljski dijalekt pripada kajkavskom narječju hrvatskoga jezika, ali sasvim je poseban i specifičan, zadržavši neke karakteristike iz starih vremena. Još je živ, nije tek mrtvo slovo na papiru, a najstariji pisani tragovi dolaze iz 16. stoljeća. U drugoj polovici 20. stoljeća istraživali su ga neki od naših istaknutih jezikoslovaca, i složili se da je turopoljski narodni govor ne samo dio lokalnog identiteta nego i hrvatsko kulturno blago.
  • Iako još nije službeno na popisu nematerijalne kulturne baštine, jedan vrijedan moslavački projekt to svakako zaslužuje. Odete li u Ivanić-Gradu u Centar za posjetitelje, kao suvenir grada i Zagrebačke županije pronaći ćete – laneni ručnik
  • U relativno kratkom razdoblju iz Samobora su došle tri dobre vijesti. Nakon rudarske greblice i samoborske kremšnite, i samoborska češnofka postala je zaštićeni proizvod
  • Greblica je otišla najdalje i izborila zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji, kremšnita je ušla u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, dok je češnofka dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla. Zaštita na državnoj razini važan je prvi korak do istaknutog položaja na europskoj gastronomskoj karti.
  • U Zagrebačkoj županiji ne manjka tradicionalnih slanih pita, a vrbovečka pera doista je posebna. Dobivanjem znaka zaštite proizvoda na razini EU, Vrbovečka pera postat će prvi proizvod u Hrvatskoj koji nosi oblik zaštite Zajamčeno tradicionalni specijalitet
  • Jedna od najvećih lipa, k tome zvana uskočka lipa nalazi se u Hrvatskoj nalazi se u samom srcu čiste prirode Žumberka. Nalazi se u središnjem dijelu Žumberačke gore, uz jednu važnu činjenicu da je ovo stablo odoljelo svim napadima i provalama, naša lipa stoji uspravno već preko 400 godina u samom srcu Žumberka. 
  • da je najveći slap žumberačke gore, Sopotski slap, visok čak 40 metara?
  • da na području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje ima više od 850 izvora čije vode teku krškim podzemljem i površinom
  • da područje Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje ima  najveću bioraznolikost spiljske faune na svijetu
This site uses cookies to provide a better user experience, functionality and representation of the advertising system. Cookie settings can be controlled and configured in your web browser, and you can read more about it here. To continue browsing and using the website, click here.