Nalazi se u lijepom prirodnom okruženju jezera Rakitje, svega 15 km od centra Zagreba. Jedan od malobrojnih auto kampova visoke kategorije (4*) na području kontinentalne Hrvatske.

Neizostavna je točka za sve ljubitelje rekreacijskog izazova. Ovaj centar sa dugogodišnjom tradicijom, idealan je za veća društva ili team buildinge, ekipe koje žele potvrditi zajedništvo ili se suprotstaviti u nekoj od sportskih disciplina kao što su paintball, streličarstvo, potraga za blagom, vožnja Quadovima, ljudski stolni nogomet, mini golf, penjanje na umjetnu stijenu te zip line - spuštanje na sajli.

Brežuljci, šumarci i livade koji se stapaju s mirnim svetonedeljskim naseljima nude nekoliko ugodnih pješačkih ruta po mjeri nezahtjevnih šetača koji nisu veliki avanturisti te vole spoj prirode i društva. Svetonedeljsko područje bogato je jezerima: Rakitje, Strmec, Orešje i Kerestinec, na kojima je razvijen sportski ribolov, a okolo njih možete šetati ili biciklirati.

Manifestacija na kojoj ekipe amatera-kuhara natječu se svakog rujna u pripremanju fiš-paprikaša. Manifestaciju prate pučke igre, izložba domaćih proizvoda i zabavno-glazbeni program.

Tu se 1573. odigrala jedna od važnih bitaka Seljačke bune, a utvrdu su nekoliko puta opsjedale i pljačkale osmanske čete. Nalazi se u nizini, usred prostranoga perivoja. Nizinsku renesansnu utvrdu s četiri krila i četiri ugaone kule, sa zatvorenim dvorištem, koja je bila okružena vodom (wasserburg), sagradila je grofovska obitelj Erdödy.

Vodo-zaštitno područje Strmca uz Savu, proglašeno je 1971. godine ornitološkim rezervatom. Površine je 287 ha. Jedinstveno je stanište brojnih vrsta ptica među kojima i nekoliko rijetkih. Naročita vrijednost ovog područja u europskim razmjerima je gniježđenje rijetke vrste ptice - plazice vuge. Područje je obraslo šumom vrba, topola, johe i gustom niskom vegetacijom, protkano je rukavcima, kanalima i kanalićima, pješčanim i šljunčanim nanosima te močvarnim livadama.

Tradicijska ogrlica - raskošna je pletena ženska ogrlica koja se u svetonedeljskom kraju pojavljuje početkom 19.st. Otada, pa sve do danas dio je nakita svečane ženske narodne nošnje. Nosi se u vrat na kraglin od bijele nabrane čipke da bi njegova ljepota u boji i ornamentu došla do većeg izražaja. Kraluž se izrađuje u više boja, a najčešće u trobojnicu crven, bijeli, plavi ili samo crven, bijeli s ukrasnim biserom. Na krajeve kraluža vezuje se crvena satenska vrpca kojom ga se vezuje uz vrat. Tehnika i umijeće izrade Svetonedeljskog kraluža je nedavno pri Ministrstvu kulture upisan u registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske čime svetonedelsjki kraluž postaje i hrvatski, a ne samo svetonedeljski suvenir.